Povišena razina ukupnog i LDL-kolesterola te smanjena razina HDL-kolesterola povećavaju rizik za razvoj bolesti srca i krvnih žila. S druge strane, adekvatne razine istih ili smanjene razine ukupnog i LDL- te povećana razina HDL-kolesterola, taj isti rizik smanjuju. Promjene životnih, posebice prehrambenih navika često su prva terapija koja se savjetuje osobama koje imaju povišenu razinu kolesterola u krvi. Tek nakon što se prehranom ne uspije sniziti povišena razina kolesterola, liječenje se nastavlja primjenom lijekova, najčešće statina, no i tada, kako bi liječenje bilo uspješno, prehrana mora prilagođena.

Slijedi nekoliko praktičnih savjeta za dijetu za smanjenje kolesterola:

• Smanjite svoju tjelesnu masu ukoliko je to potrebno
• Redovito vježbajte
• Prije pripreme peradi kožicu valja ukloniti jer sadrži značajne količine masti
• Ograničite unos jaja i jetrica
• Tjedno ne konzumirajte više od 2-4 jaja, uključujući ona koja se koriste za pripremu drugih jela
• Pileću, goveđu i druge mesne juhe prije konzumacije ohladite u hladnjaku dok masnoća ne postane kruta i digne se na površinu te je potom uklonite žlicom
• Prije pripreme crvenog mesa poželjno je ukloniti sve vidljive masnoće
• Uvijek birajte mlijeko i mliječne proizvode s niskim udjelom mliječne masti.
• Kada kuhate tjesteninu izbjegavajte dodavanje ulja, pri kuhanju riže izbjegavajte dodavanje maslaca ili margarina, kada kuhate pire-krumpir izbjegavajte dodavanje maslaca i punomasnog mlijeka
• Pri dodavanju masnoća jelu, prednost dajte maslinovom, bučinom, repičinom i suncokretovom ulju
• Voće i povrće neka bude okosnica Vaše prehrane. Ono obiluje antioksidansima koji dokazano sprječavaju oksidaciju LDL-kolesterola te posljedično smanjuju rizik za stvaranje plaka na krvnim žilama
• Topiva vlakna otapaju se u procesu probave stvarajući viskoznu, gelu sličnu masu koja štiti cjelokupan probavni sustav od apsorpcije različitih tvari, pa tako i kolesterola. Izvori topivih vlakana su ječam, zob, leća, jabuka, kruška, naranče, jagode, grah, borovnice, psyllium, krastavci, celer, mrkva.
• Voće i povrće, orašasti plodovi te neke žitarice (zob, ječam, raž) najbolji su izvor topivih prehrambenih vlakana, ali i biljnih sterola, tvari kojima su brojne studije dokazale blagotvorno djelovanje na regulaciju razine kolesterola u krvi
• Uvrstite u prehranu laneno sjeme. Sjemenke lana kao dio prehrane sa smanjenim udjelom masti povoljno utječu na rizik od kardiovaskularnih bolesti u bolesnika s povišenom razinom kolesterola
• Vaš dnevni unos kolesterola ne bi trebao prekoračiti 300 mg ili čak 200 mg (ako je razina kolesterola izrazito povišena).